Intervju

Vigemark za NEZAVISNE: Ako se sudi samo Srbima, to se mora ispraviti

Vigemark za NEZAVISNE: Ako se sudi samo Srbima, to se mora ispraviti
Vigemark za NEZAVISNE: Ako se sudi samo Srbima, to se mora ispraviti

Ako bi se pokazalo da pravosuđe procesuira samo Srbe, to bi trebalo ispraviti jer to nikad nije bila nečija namjera, rekao je Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH.

"Ako bi se pokazalo da je to rezultat, onda se to mora ispraviti. Pred zakonom svi moraju biti jednaki i tu ne smije biti nikakve sumnje. Ali, referendum to pitanje ne može riješiti", rekao je on.

Dodao je da su sankcije EU prema političarima koji krše Dejton još na stolu, ali da njihovo aktiviranje sada nije u razmatranju.

"Važno je da o ovim pitanjima razgovaramo. Ovdje postoji mnogo nesporazuma. Iz Brisela mi zasad nisu stigle nikakve instrukcije da ne razgovaram s bilo kim", rekao je on.

NN: Pitanje koje generiše priče o referendumu je uvjerenje mnogih Srba da za ratne zločine nisu procesuirani visoki bošnjački lideri...

VIGEMARK: Svako ko je počinio ratni zločin mora da odgovara, bez obzira na etničko ili bilo kakvo drugo porijeklo. I to je pozicija EU. Zvanična statistika kaže da su na kraju 2014. godine bila 1.063 neprocesuirana predmeta ratnih zločina, od čega 649 predmeta na državnom i 414 na nivou entiteta i distrikta. Vidimo da ima dosta predmeta na entitetskim nivoima, tako da fokus ne treba samo da bude na državnom nivou. I to pitanje je bilo i kad se o referendumu govorilo 2011. godine. Visoka predstavnica Ketrin Ešton je tada posjetila Banjaluku i srela se sa gospodinom Dodikom. Tada smo krenuli sa Strukturalnim dijalogom o pravosuđu. Dijalog možda nije bio uspješan koliko smo to priželjkivali, ali on jeste postigao određene rezultate. I predsjednik Dodik se nedavno složio sa mnom da je bilo napretka u smanjenju broja predmeta ratnih zločina jer je 2013. godine bilo oko 1.300 predmeta.

NN: Mnogo ljudi s kojima svakodnevno razgovaram smatra da je pravosuđe na nivou BiH formirano kako bi se kroz haške presude da je u Srebrenici bio genocid i udruženi zločinački poduhvat stvorili uslovi za ukidanje ili slabljenje RS.

VIGEMARK: Apsolutno je neophodno da se sve tretira na isti način i da ne bude nikakvih dvostrukih standarda. Ako bi se pokazalo da je državno pravosuđe tu samo da procesuira Srbe, to bi bilo pogrešno. To nikad nije bila nečija namjera. Ako bi se pokazalo da je to rezultat, onda se to mora ispraviti. Pred zakonom svi moraju biti jednaki i tu ne smije biti nikakve sumnje. Ali, referendum to pitanje ne može riješiti. Pitanje procesuiranja ratnih zločina ne može se riješiti na takav način. Za podršku rješavanja ratnih zločina EU je dala skoro 15 miliona evra. Slažemo se da postoje problemi sa državnim pravosudnim institucijama, ali nezadovoljstvo građana postoji i zbog, na primjer, predmeta koji se tiču korupcije. Ljudi rijetko kad prijavljuju korupciju jer sumnjaju da će se sudovi time baviti. Mnogi su uplašeni da će sami biti tuženi ako prijave korupciju. 

NN: Građani RS imaju pravo da znaju šta mogu očekivati i hoće li biti sankcija, bilo kakvih posljedica zbog referenduma? Ambasada SAD izdala je dosta oštro saopštenje u kojem se govori i o izolaciji RS.

VIGEMARK: To je jako dobro pitanje, a na njega vam odgovor treba da daju oni koji su glasali za raspisivanje referenduma. Jedan banjalučki profesor ustavnog prava mi je rekao da je to samo anketa da se ispita mišljenje građana. Ali, mišljenje građana se već može naslutiti - postoji nezadovoljstvo prema radu pravosuđa. Pa, ako se to zna, zašto onda raspisivanje? Sada ulazimo u rizik lančane reakcije raznih nepredvidivih događaja. EU je jasno rekla da ovo direktno dovodi u pitanje suverenitet i integritet BiH i to je nešto što prevazilazi samu RS jer se ovdje radi o državnim institucijama. Zašto onda raspisati referendum u samo jednom entitetu? Problem je i u samoj formulaciji pitanja. Ne možete ljude pitati da li misle da je nešto neustavno. Političari bi trebalo da objasne zašto smatraju da je nešto neustavno, a onda se o tom pitanju treba razgovarati. Ustav BiH se može promijeniti kad se postigne saglasnost sva tri konstitutivna naroda. BiH će izvjesno trebati da mijenja Ustav na svom putu ka EU. To se dešavalo i prije i to nije ništa neobično. Početkom ove godine krenuli smo s agendom ekonomskih i socijalnih reformi o kojima su se usaglasili svi politički lideri. Ta agenda uključuje i pitanja koja se tiču pravosuđa i vladavine prava, ali se u njoj ne bavimo cjelokupnim pravnim sistemom zemlje, uključujući dejtonsku strukturu BiH. Cilj agende je koncentrisati se na ekonomska pitanja koja se tiču boljeg života građana, a ne da se bavimo krupnim pravnim pitanjima.

NN: Kad ste spomenuli agendu - hoće li biti moguće paralelno rješavati pitanje referenduma i istovremeno se baviti agendom? Ili će agenda morati sačekati da se prvo riješi pitanje referenduma?

VIGEMARK: Naš osjećaj je da referendum otvara Pandorinu kutiju i zato je on izazvao toliko duboku zabrinutost i unutar BiH i izvan nje. Stalno pokušavamo zatvoriti tu kutiju, ali neko je uporno iznova otvara i stalno nas vraća da se bavimo pitanjima dejtonskog uređenja. Nema nikakve sumnje da to jesu važna pitanja, ali ona sada odvraćaju pažnju. Mi se zato iskreno nadamo da ćemo moći nastaviti posao sa reformskom agendom i da će pitanja o kojima su se sve političke partije i svi politički lideri usaglasili, uključujući i one u RS, biti nastavljena s fokusom na ekonomske i socijalne reforme. A lideri u RS šest mjeseci kasnije opet nas vraćaju na pravna pitanja. Zašto to sada raditi? Nije li to moglo sačekati neki drugi trenutak? Priča o referendumu odvlači pažnju i energiju s ekonomskih i socijalnih pitanja i stavlja ih ponovo na pravna pitanja uređenja države. To su, svakako, pitanja koja zaslužuju pažnju ljudi, ali nama se čini da ljude trenutno najviše zanimaju ekonomska i socijalna pitanja. 

NN: EU je 2011. godine usvojila mogućnost uvođenja sankcija za bh. političare, koje bi bile usvojene u konsultaciji sa šefom Delegacije EU. Jesu li te sankcije još na stolu i mogu li biti aktivirane?

VIGEMARK: Da, ta odluka je i dalje na snazi i ona znači da EU može posegnuti za restriktivnim mjerama prema bilo kome za koga smatramo da krši temeljne propise i odredbe poput ustavnih pitanja i dejtonskog uređenja. Ali, mi ne želimo koristiti takve mjere, osim ako je neophodno. Mislimo da je još rano govoriti o sankcijama i da sad nije vrijeme za razmatranje takvih mjera.

NN: Hoćete li nastaviti razgovore sa liderima u RS? Jesu li planirani novi sastanci da se ova situacija prevaziđe i smanji napetost?

VIGEMARK: U proteklih sedam dana imao sam mnogo sastanaka sa liderima RS i mislim da je važno da nastavimo dijalog. Važno je da o ovim pitanjima razgovaramo. Ovdje postoji mnogo nesporazuma. Iz Brisela mi zasad nisu stigle nikakve instrukcije da ne razgovaram s bilo kim.

Obezbjeđenje nije bilo adekvatno

NN: Kako ste doživjeli incident u Potočarima i sve što se desilo kasnije?

VIGEMARK: Dobro je što su reakcije bile odgovorne i iz BiH i iz Srbije. Premijer Vučić je nakon povratka jasno rekao da će nastaviti svoju politiku pomirenja. Dobra je vijest i da bi Predsjedništvo trebalo ići u Beograd i nastaviti dijalog. Jasno smo svi osudili sve što se desilo. Ja sam bio prisutan, nisam vidio tačno šta se desilo, ali je jasno da je došlo do bezbjednosnog propusta. Nije se smjelo dozvoliti da bilo koji visoki gost bude vođen ravno u masu ljudi u osjetljivom momentu punom emotivnog naboja. Lično smatram da obezbjeđenje nije bilo adekvatno na samom groblju. EU očekuje istragu o tom slučaju. Bila je velika hrabrost gospodina Vučića da uđe u taj prostor. Nije bilo jednostavno za bilo kog gosta ući na područje u kojem su ljudi bili pod emotivnim utiskom sahranjivanja žrtava tog strašnog genocida.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije